Prelomi skafoidne kosti
Pad na ispruženu ruku često dovodi do preloma skafoidne kosti. Ako se prelom ne prepozna, najverovatnije neće doći do zarastanja (nesjedinjenje) dovesti do odloženog lečenja i dugotrajnih problema.
Zglob se sastoji od osam odvojenih malih kostiju, nazvanih karpalne kosti. Skafoidna kost se jedna od kostiju prvog reda ručja. Prelom ove kosti je i najčešći prelom karpusa (ručja).
Zdravom zglobu potrebno je naneti značajnu silu preko skafoidne kosti kako bi je slomio. Zbog toga se većina pacijenata može setiti određenog „trenutka“, tj. nezgode / pokreta koji je doveo do takvog ishoda (sportske povrede, saobraćajne nezgode, pad na ispruženu ruku itd.) kada je zglob bio opterećen značajno i snažno uvijen istovremeno. Veoma je retko doživeti frakturu skafoida uobičajenim svakodnevnim aktivnostima ili trivijalnom traumom, tj. samo nošenjem teške torbe, nežnim uvrtanjem zgloba, izvršavanjem poslova vezanih za kancelarijski sto i tako dalje. Jasna i temeljna istorija događaja koji su prethodili mogućem prelomu skafoida je od najveće važnosti.
Skafoidna nesrastanja
Ukoliko u prva tri meseca od povrede prelom ne zaraste, govorimo o nezarastanju. To se može dogoditi kada lečenje nije za posledicu imalo zarastanje kostiju ili sveža fraktura skafoida uopšte nije prepoznata i / ili tretirana.
Neki prelomi skafoida prepoznaju se tek mnogo kasnije, tj. mnogi ostaju „tihi“ dugi niz godina. Neretko se dešava da lekari otkriju staru nesraslu skafoidnu kost na rendgenu nakon trivijalne, novije povrede zgloba ili uganuća. Sami pacijenti ostaju zapanjeni kada čuju da je nedavna povreda bila klinički irelevantna, osim što je dovela do otkrića stare povrede. Naravno, skafoidna nesrastanja su mnogo teža za lečenje i njihovo otkriće će verovatno imati drastičan uticaj na funkciju zgloba i radnu sposobnost, posebno ako se ne leče uspešno.
U jednostavnom nespajanju, dva dela kostiju ne uspevaju da se povežu. U ozbiljnijim i prognostički lošijim scenarijima, gornja polovina prelomljene kosti gubi snabdevanje krvlju i zapravo umire. Ovo stanje se naziva avaskularna nekroza.
Kada se dijagnostikuje nesjedinjavanje relativno brzo nakon nesreće (do 4 do 6 meseci), produženo nošenje gipsa na kraju može dovesti do odloženog spajanja kostiju, ali u većini slučajeva potrebna je operacija. Pored umetanja zavrtnja, treba očistiti oštečene skafoidne fragmente, ukloniti nezdravo tkivo i izgubljeni deo kosti zameniti umetanjem svežeg koštanog kalema. Transplantat je potrebno uzeti sa drugog područja (obično kostiju nadlaktice blizu zgloba ili kosti kuka). Ovo je očigledno složeniji i rizičniji poduhvat od onog koji se odnosi na ranu operaciju.
Dodatna fizioterapija poput primene ultrazvučnih talasa, električne struje itd. mogu pomoći zaceljivanju fragmenata kostiju.
Simptomi
Simptomi svežeg preloma skafoidne kosti obično uključuju bol i osetljivost u predelu odmah iznad palca. Ovo bi moglo biti povezano i sa oticanjem oko zgloba.
Simptomi nesjedinjavanja skafoidne kosti su suptilniji. Bol ćete možda imati samo kada koristite zglob, naročito teško stezanje i prilikom rotacionog opterećenja zgloba. Najčešći simptom nesjedinjavanja je postepeno povećanje bolova tokom dužeg vremenskog perioda.
Tokom nekoliko godina nesrastanje može dovesti do degenerativnog artritisa u zglobu. Gubitak hrskavičnog pokrivača na kostima i abnormalna malrotacija kostiju dovodi do predvidljivog obrasca artritisa poznatog kao SNAC zglob (akronim je skraćenica od Scaphoid Non-union Advance Collapse).
Lečenje
Kada se na prvom rendgenskom snimku prepozna fraktura skafoidne kosti, idealno bi trebalo započeti lečenje odmah, ili bar tokom prve nedelje, dok je zarastanje kostiju najefikasnije.
Generalno, skafoidni prelom se može lečiti samo imobilizacijom (gips) ili operacijom. Koji će se tretman odabrati, zavisi od nekoliko faktora – vrste frakture, položaja fragmenata, proteklog vremena od nesreće, dodatnih povreda, ličnih odluka pacijenta itd.
Nehirurški tretman (samo imobilizacija)
Ako se fraktura identifikuje odmah, fragmenti kostiju su u dobrom poravnanju i u „prognostički povoljnom“ delu skafoida (sredina kosti), nošenje gipsa 8-12 nedelja dovešće do uspešnog spajanja otprilike 85% pacijenata . Gips drži skafoidnu kost vrlo mirno dok zarasta. Ponovljeni rendgen u intervalima od 4 do 6 nedelja treba da proveri i potvrdi napredak zarastanja kostiju. Čak i sa ovom vrstom (nadgledanog) lečenja, i dalje postoji rizik da se prelom ne zaraste dobro i da ostane nesjedinjen u približno 15% pacijenata.
Priprema za lečenje
Pre operacije uvek pomaže planiranje i prilagođavanje radnih i životnih aktivnosti u skladu sa njom. Zbog toga, pre operativnog zahvata, uzmite u obzir sledeće probleme:
- Antikoagulacione lekove (Aspirin, Varfarin, Klopidrogel) idealno treba prestati sa uzimanjem nekoliko dana pre operacije kako bi se smanjio rizik od krvarenja, ali je mudro prethodno savetovati lekara koji ih je propisao. Toplo bih vam savetovao da prestanete da pušite pre operacije, jer to može loše uticati na ishod operacije i povećati stopu komplikacija.
- Molimo vas da obavezno ugovorite prevoz iz bolnice, jer posle operacije nećete moći da vozite.
- Planirajte slobodno vreme od škole / posla / sporta.
- Sačekajte najmanje nekoliko nedelja nakon operacije pre nego što razmislite o putovanju.
Operativni zahvat
Hirurška intervencija je indikovana kad god se fragmenti rotiraju ili su daleko jedan od drugog (kominutivni prelomi) ili postoje dokazi o lošem zarastanju kada je tretman bio samo sa gipsom. Neki hirurzi prijavljuju dobre rezultate odmah nakon hirurške intervencije, čak i ako fragmenti nisu pomereni, tj. fragmenti kostiju su bliski jedni drugima. U takvim okolnostima operacija se izvodi kroz sićušni rez (takozvani perkutani pristup) kako ne bi došlo do ometanja tkiva i važnih ligamenata zgloba. Dugoročni ishodi su predvidljivo vrlo dobri, oporavak brz i u osnovi, splintaža i imobilizacija su izbegnuti.
Savremeni hirurški tretman preloma skafoida uključuje umetanje posebnog vijka unutar kosti koji čvrsto drži dva fragmenta. U zaista svežim povredama, fragmente samo treba dobro poravnati. Kompresijska svojstva skafoidnog vijka će tada povoljno delovati na čvrstu fiksaciju i uspešno zarastanje kostiju. Ako je kost ozbiljno oštećena ili je potrebno ukloniti puno loše sraslih kostiju, možda će biti potrebno staviti koštani graft između slomljenih fragmenata pre nego što se stavi zavrtanj. Koštani graft može stimulisati zarastanje na površini kostiju. Koštani graft podrazumeva uzimanje koštanog tkiva iz drugog područja (na primer podlaktice ili kosti kuka) kroz mali, dodatni rez.
Uspešna operacija omogućava ljudima da se vrate na posao i hobije brže nego kada gips nose do 3 meseca. Vijak deluje kao unutrašnja stega, pa spoljni gips i potpuna imobilizacija zgloba nisu potrebni.
Operacija se izvodi u ambulanti u opštoj ili regionalnoj anesteziji (anestetik se ubrizgava u pazuh da bi utrnuo celu ruku).
Oporavak
Oporavak tokom nehirurškog lečenja
Gips se nosi 8-12 nedelja. Prsti treba da budu slobodni, omogućavajući i podstičući rani puni opseg pokreta kako bi se sprečila ukočenost. Laki zadaci mogu se obavljati (kraće pisanje, držanje lakih predmeta) vrlo rano, ali vožnja i težak ručni rad zabranjeni su tokom celog perioda imobilizacije, tj. 8-12 nedelja.
Tokom imobilizacije, rentgen se radi u intervalima od 4 nedelje kako bi se osigurao dobar položaj fragmenata i zarastanje kostiju. Zglob će biti ukočen i slab jer se nalazi u gipsu, pa je fizikalna terapija potrebna nakon uklanjanja gipsa.
Na šta treba paziti nakon operacije i kontaktirati nas ranije nego što je planirano:
- Nesrazmerni otok i bol u ruci
- Znaci infekcije u blizini operisanog područja, tj. šaka / zglob su veoma vrući, izraženo crvenilo, bol, otok, sakupljanje gnoja
- Povećana temperatura kože u predelu ožiljka
- Neugodan miris rane
Oporavak nakon operacije
Tačan protokol rehabilitacije zavisi od vrste izvedene operacije. Generalno, nakon operacije period imobilizacije stegom je kraći (4-6 nedelja) i sveukupna rehabilitacija je proaktivnija od početka. To je moguće zbog stabilne fiksacije fragmenata kosti unutrašnjim vijkom. Ožiljci su obično vrlo kratki i njihov položaj u zglobu (prednji ili zadnji) zavisi od tačnog mesta preloma. Svi ožiljci zarastaju u roku od 2 nedelje, a rane za to vreme treba održavati suvim.
Perkutana fiksacija – ožiljak je dugačak do 1 cm. Najčešće se postavlja na dlanskoj strain zgloba, ali ponekad može biti i sa strane nadlanice. Gips obično nije potreban, ali nekim pacijentima se sviđa udobnost koju pruža i tada se postavja do jedne nedelje nakon operacije. Pokretanje zgloba podstiče se od samog početka kako bi se sprečila ukočenost i pokretima poboljšala vaskularnost kostiju. Oporavak je obično ograničen na 3-4 nedelje, ali ne preporučuje se povratak kontaktnim sportovima i teškim fizičkim obavezama tokom prva 2 meseca.
Otvorena fiksacija sa / bez kalemljenja kostiju – ožiljak duž podlaktice je dugačak 3-5 cm i nalazi se na dlanu zgloba, proteže se u donju podlakticu ili na zadnjem delu zgloba (obično skriven u naborima kože). ). S obzirom na to da ligamenti zgloba pomeraju tokom operacije, gips je potreban najmanje 4-6 nedelja postoperativno kako bi se omogućilo njihovo zarastanje i konsolidacija. Kada se koristi koštani graft, imobilizacija je nešto duža i do 12 nedelja. Rehabilitaciju uvek treba da vodi upućeni fizioterapeut i može trajati između 6-8 nedelja. Terapeuti kombinuju odmor i mobilizaciju kako bi stimulisali i podržali zarastanje, a opet sprečili ukočenost i probleme sa ožiljcima.